Brahe Tycho je danski astrolog i astronom (1546-1601). Odlazi u Leipzig studirati pravo, ali se poslije promatranja jednog pomračenja posvećuje proučavanju zvijezda. Na poziv Fridriha II 1574 god započinje tečaj astronomije na sveučilištu u Kopenhagenu. Pod zaštitom ovog kralja 0,1576 god osniva opservatorij u Uraniborgu na otoku Hven koje je dobio kao feud. Izložen mnogim kletvama 1597 god se nastanjuje u Pragu gdje mu je učenik bio Kepler. Njemu dugujemo najpreciznija promatranja koja su vršena prije pronalaska astronomskog durbina. Pobornik mundane astrologije, razvio je tezu o aspektima, naročito se interesirajući za utjecaje velikih konjukcija na prirodne katastrofe.
Tycho Brahe je rodjen 14. prosinca, 1546 Knudstrup, Danska (preminuo 24. listopada, 1601. Prag, Češka) danski plemić, poznati astronom, astrolog i alkemičar. Za njega je izgrađen Uraniborg, zgrada koja bi kasnije postala rani “istraživački zavod”. Za svrhu objavljivanje svojih djela imao je tvornicu papira i stroj za tiskanje. Njegov najpoznatiji pomoćnik je bio Johannes Kepler.
Tycho Brahe je rođen kao Tyge Brahe, a usvojio je latinizirani naziv Tycho oko petnaeste godine (nekada pisano i Tycho). Rođen je u centru svojih predaka, zamku Knudstrup u Danskoj, od oca Otte Brahe i majke Beate Bille. Njegov brat blizanac je bio mrtvorođenče (Tycho je napisao odu na latinskom (Wittendorf 1994, p. 68) svom mrtvom bratu, koja je bila tiskana kao njegova prva publikacija 1572.). Imao je i dvije sestre, stariju (Kirstine Brahe) i mlađu (Sophie Brahe). Otte Brahe, Tychov otac, plemić je bio među značajnijim ličnostima na danskom kraljevskom sudu. Beate Bille, Tycho majka, također je bila porijeklom iz važne obitelji koja je davala vodeće političare i crkvene ličnosti.
Tycho je kasnije napisao da, kada mu je bilo oko dvije godine, njegov ujak, plemić Jørgen Brahe … “bez znanja mojih roditelja uzeo me je sa sobom, dok sam bio u najranijoj mladosti”. Očigledno da ovo nije izazvalo nikakve rasprave i njegovi roditelji nisu pokušali ga vrate sebi. Tycho je tako živio sa svojim ujakom Jørgen Brahe i njegovom ženom Inger Oxe (koji nisu imali svoje djece), u zamku Tostrup sve do svoje šeste godine. Oko 1552. njegovom ujaku je povjereno vođenje zamka Vordingborg u koji su se preselili, a Tycho je započeo učenje latinskog u školi i to je trajalo sve do njegove 12. godine.
19-tog travnja 1559. Tycho je započeo studirati na Sveučilištu u Kopenhagenu. Studirao je pravo, poštujući želju svog ujaka, ali je proučavao i druge znanstvene oblasti i počeo je pokazivati interes za astronomiju. Ipak, pomračenje koje se dogodilo 21-og kolovoza 1560. a naročito činjenica da je pomračenje bilo predviđeno, je bilo to što ga je impresioniralo toliko da je, uz pomoć nekih svojih profesora, počeo samostalno proučavanje astronomije. Nabavio je astronomski kalendar i knjige poput Sacrobosco ‘s Tractatus de Sphaera, Apianus’ Cosmographia seu descriptio totius orbis and Regiomontanus ‘De triangulis omnimodis.
“Proučavao sam sve dostupne karte planeta i zvijezda do kojih sam mogao doći i ni jednoj nisam davao prednost nad drugom. Bilo je toliko različitih metoda i načina mjerenja koliko je bilo astronoma, i svi su bili različiti. Bio je potreban dugoročni projekt s ciljem mapiranja neba vođen s jedne lokacije u razdoblju od nekoliko godina. ” Tycho Brahe, 1563. (star samo 17 godina).
Tycho je shvatio da napredak u astronomiji ne može biti postignut povremenim, slučajnim promatranjima, već samo sistematičnim i rigoroznim promatranjem, jednu noć za drugom, i korištenjem najpreciznijih dostupnih instrumenata. On je bio u stanju unaprijediti i povećati postojeće instrumente, kao i da konstruira potpuno nove. Tycho mjerenja golim okom planetarne paralakse bila su precizna do arcminute (kutnog stupnja), a ova mjerenja su prešla u Keplerovim vlasništvo nakon Tycho smrti.
Za vrijeme svojih studija Tycho je izgubio dio nosa u dvoboju širokim mačevima protiv Manderup Parsbjerga, čuvenog danskog plemića.
poimanje Sunčevog sustava kroz vrijeme strong>
Prvi poznati astronom je bio grk Ptolomej koji je živio u 2. stoljeću. On je smatrao da se Zemlja nalazi u središtu svemira i da se planeti, Mjesec pa i Sunce okreću oko nje. Također je primijetio da se zvijezde kreću pravilnim putanjama a da se planeti kolebaju. Ovu pojavu je objasnio tako da je pretpostavio da se planeti osim po orbitama kreću i po malim kružnicama. Poljak Nikola Kopernik (1473-1543) je doveo u pitanje Ptolomejevo shvaćanje Sunčevog sustava i tvrdio da se Zemlja zajedno sa svim planetima okreće oko Sunca a da se oko Zemlje okreće jedino Mjesec. Svoja gledišta je objavio 1543.u knjizi “O obrtanjima nebeskih krugova”. Ova njegova knjiga kao i gledišta su bila zabranjena od strane crkve jer je crkva smatrala da je Zemlja u središtu svemira. Jedina greška u Kopernikovom shvaćanju Sunčevog sustava je bila u tome što je on smatrao da se planete okreću oko Sunca po savršenim kružnicama. Treće poimanje Sunčevog sustava je uveo danski astronom Tycho Brahe (1546-1601) koji je tvrdio da se sve planete, osim Zemlje, okreću oko Sunca, a da se Sunce okreće oko Zemlje. I on je smatrao da su putanje planeta i Sunca savršene kružnice. Tek je njemački profesor Johannes Kepler (1571-1630) stekao pravo gledište o Sunčevom sustavu. On je prvi tvrdio da se sve planete zajedno sa Zemljom kreću oko Sunca po manje više eliptičnim putanjama.
Mjesečev krater Tycho
Latituda: 43.4 ° S • Longitude: 11.1 ° W • Veličina: 102 km
Ako pogledate dvogledom pun Mjesec lako ćete uočiti snježno bijelu pjegu na južnoj Mjesečevoj polutci, oivičenu sivkastim krugom iz koga izviru dugi bijeli zrake. To je krater Tycho. Ime mu je dao Rico po najvećem osmatraca neba do pojave teleskopa, Tiho Brahea. Ovi zraci govore da je krater Tiho mlad (star je 100 milijuna godina), jer su još uvijek dobro očuvani. Nakon udara meteorita o tlo u grandioznoj eksploziji izriveni materijal se rasuo preko cijelog Mjesečevog diska. Najduži zrak koji vidimo prostire se 2600 km na sjever. Ne možete ga pratiti cijelim putem jer je na nekim dijelovima već izbrisani, ali sasvim dobro ćete vidjeti kako po sredini presijeca More Vedrina na sjevernoj Mjesečevoj polutci. Zrak zatim ide dalje, kroz sjeverni tjesnac Mora Vedrine, prolazi kroz Jezero Snova, zatim istočnom obalom Jezera Smrti i gubi se negdje na krajnjem istoku Mora Hladnoće. Drugi zrak se pruža na jug-jugozapad i odlazi na drugu stranu satelita. Postavljen je ekscentrično u odnosu na krater, kao tangenta tamnog prstena. Sljedeći zrak je jasniji, ide ka sjeveroistoku i nakon 1500 km ulijeva se u, sudeći po imenu, jedno božansko more. To je More Nektara. Četvrti zrak se pruža sjeverozapadno od kratera i vrlo brzo ulazi u More Oblaka, polazi blizu njegove zapadne obale i pruža se ka krateru Kepler.
Zraci kratera Tiho se polako gube kako im se primiče terminator. Tada Tiho nije tako uočljiv. Tiho je bez sumnje lijep krater, ali svoj kraljevski izgled duguje svojim zrakama. Čim se oni pri niskom suncu izgube (tj. Kada ih sunce obasjava iskosa) Tiho postaje običan krater poput ostalih iz susjedstva i više ga nije tako lako naći u moru drugih. Sa svojih 102 kilometra u promjeru Tycho bi mogao ugodno da se smjesti u Vojvodinu. Njegovi zidovi su terasasti i visoki su 4850 metara. U sredini karatera, na dosta ravnom dnju, nalazi se središnja planina s tri vrha. To je planina koja se uzdiže 1600 metara uvis.